NovostiSDA Zenica

INTERVJU – Nezir Pivić: Prijedlog HDZ-a ograničava Tužilaštvo, to će imati strašne posljedice za BiH

Iako je Ustavni sud BiH još u junu 2017. godine proglasio nevažećim nekoliko odredbi Zakona o krivičnom postupku te Parlamentarnoj skupštini BiH ostavio rok od šest mjeseci za njihovo usaglašavanje sa Ustavom BiH, one još uvijek nisu usaglašene. Ukoliko se to ne dogodi do kraja maja, Ustavni sud BiH bi na narednoj sjednici, zakazanoj za 31. maj, mogao izbrisati sporne odredbe, što bi ugrozilo veliki broj složenih istraga o slučajevima terorizma, ugrožavanja nacionalne sigurnosti i organiziranog kriminala.

O izmjenama Zakona o krivičnom postupku te o eventualnim posljedicama njihovog neusvajanja do 31. maja smo razgovarali sa Nezirom Pivićem, zamjenikom ministra pravde BiH.

Zbog čega se tako dugo čekalo na dostavljanje u proceduru Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku u proceduru i zašto Vijeće ministara BiH nije razmatralo Prijedlog Ministarstva pravde BiH?

– Uzimajući u obzir potrebu za hitnim postupanjem, kao i složenost procesa, formirana je ekspertna grupa za izradu prijedloga rješenja izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku. Prijedlog je, sa iscrpnim obrazloženjem, u novembru dostavljen radnoj grupi Ministarstva pravde u daljnju proceduru.

Od novembra do januara, dakle dva mjeseca, radna grupa je razmatrala Prijedlog sačinjen u skladu sa međunarodnim standardima i odlukom Ustavnog suda, te se odlučila da iz Prijedloga izbriše stavove koji osiguravaju primjenu međunarodnih standarda. Dodatna dva mjeseca je trebalo da se provede zakonska procedura pribavljanja mišljenja, a pri tome se mišljenje iz RS-a čekalo više od mjesec, tako da je Prijedlog Ministarstva pravde, bez odredbi kojima se provode međunarodni standardi, dostavljen Vijeću ministara BiH tek sredinom marta, dakle četiri mjeseca od momenta kada je ekspertska grupa završila svoj dio posla.

Međunarodna zajednica je pratila rad radne grupe Ministarstva i blagovremeno upozorila da brisanjem određenih odredbi iz Prijedloga neće biti moguće provoditi međunarodne standarde. Imajući u vidu ta upozorenja, kako radnoj grupi Ministarstva tako i putem medija, predloženo je da se Zakon vrati Ministarstvu na usklađivanje, što Ministarstvo nije uvažilo i zbog toga Zakon, manjkav kakav jeste, nije uvršten na dnevni red sjednice Vijeća ministara, jer za to, nije bilo konsenzusa.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH, kojeg je sačinilo Ministarstvo pravde BiH, predviđeno je da se odredbe tog zakonskog rješenja odnose samo na neka krivična djela u okviru Krivičnog zakona BiH. Šta to u praksi znači?

– Ustavni sud zahtjeva određeni balans između sredstava koja se primjenjuju u otkrivanju krivičnih djela, to jest posebnih istražnih radnji i zaštite ljudskog prava na porodični i privatni život, prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava. Odluka Ustavnog suda ide u smjeru ograničenja primjene posebnih istražnih radnji za određena krivična djela. Izmjenama i dopunama su izdvojena ta krivična djela po njihovoj važnosti, odnosno zavisno od dobra kojeg ona štite svojom sankcijom.

Međutim, pored izdvojenih krivičnih djela, važeći Zakon predviđa i normu kojom propisuje primjenu posebnih istražnih radnji za krivična djela za koja je zapriječena kazna zatvora od tri godine. Ustavni sud je ocjenio da je time ostavljena mogućnost primjene posebnih istražnih radnji u velikom broju predmeta, gdje, s obzirom na njihovu težinu, nemamo srazmjernost sa legitimnim ciljem koji se želi postići primjenom istražnih radnji, koje zadiru u porodični život i privatnost lica u istrazi. Navođenjem konkretnih krivičnih djela se primjena posebnih istražnih radnji vezuje isključivo za ta djela.

Imajući u vidu našu zakonodavnu, ali i političku realnost, smatram da se primjena posebnih istražnih radnji ne treba vezati za pojedina krivična djela, nego za oblasti krivičnih djela, jer se izmjene i dopune zakonodavstva u BiH, nažalost, vrše stihijski, ad hoc, i ne prate jedna drugu, što bi sutra moglo uzrokovati da se izmjenom naziva konkretnog krivičnog djela u Krivičnom zakonu ukine primjena posebne istražne radnje prema Zakonu o krivičnom postupku. Ovdje treba naglasiti da je u prijedlogu Ministarstva pravde BiH izbrisana i odredba kojom se pored navedenih krivičnih djela regulira upotreba posebnih istražnih radnji i za teža krivična djela, odnosno krivična djela za koja je zapriječena kazna zatvora od pet i više godina. U toj odredbi je sakriven međunarodni standard koji od BiH, odnosno Tužilaštva, zahtjeva mogućnost istraživanja svih težih krivičnih djela u skladu sa međunarodnim dokumentima koje je BiH ratificirala. Ustavni sud je tražio preciziranje te odredbe u smislu da se ona zaista odnosi samo na teža krivična djela, a ni u kom slučaju nije tražio da se ista briše, jer se onda znatno sužava mogućnost postupanja Tužilaštva u određenim predmetima naročito korupcije.

U brojnim izjavama međunarodnih zvaničnika istaknuto je da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku ne sadrži međunarodne standarde. Možete li nam objasniti o kojim standardima je riječ?

– Tužilaštvo BiH treba da bude apsolutno operativno, u okviru zakonodavstva kojim se propisuju njegove nadležnosti. Funkcionalnost Tužilaštva se procjenjuje na osnovu međunarodnih standarda koje je BiH preuzela ratificiranjem međunarodnih ugovora. Primjena međunarodnih standarda je obavezujuća u oblasti krivičnog zakonodavstva zbog suzbijanja kriminaliteta, naročito težih oblika kriminala na međunarodnom nivou. Ukoliko u zakonodavstvu izbrišemo mogućnost postupanja Tužilaštva, odnosno primjene posebnih istražnih radnje za otkrivanje teških krivičnih djela, kako je to učinjeno u Prijedlogu Ministarstva pravde, onda se Tužilaštvo dovodi u situaciju da nije operativno i funkcionalno na međunarodnom nivou, a to ima strašne posljedice za položaj BiH, ne samo kada je riječ o euroatlantskim integracijama, nego i kao ozbiljnog partnera u svim oblastima saradnje. Našoj javnosti je možda poznat MONEYVAL ili FATF. To su upravo tijela koja prate provedbu međunarodnih ugovora, i standardi su isti za sve. Ukoliko ne provodimo te standarde, budemo uvršteni na sivu/crnu listu, što zemlju izlaže dodanim provjerama i nepovjerenju, kako međunarodne zajednice prema vlastima zemlje, a tako i prema domaćim firmama, koje upravo zbog tih provjera jako teško posluju mimo granica BiH. Već dvije godine učimo na iskustvu iz FATF-a i MONEYVAL-a, gdje smo upravo izmjenama zakonodavstva na svim nivoima vlasti, te dodatnim aktivnostima, uspjeli da zadovoljimo standarde i da ne budemo više predmet dodatnih provjera. Ipak, izgleda da neki nisu ništa naučili iz tog iskustva. Imajući u vidu navedeno, jasno je zbog čega imamo tako burnu reakciju međunarodne zajednice, a i zbog čega nam nije prihvatljiv prijedlog Ministarstva pravde koji je u međuvremenu postao prijedlog HDZ-a u Domu naroda.

Šta će se dogoditi ukoliko se ne usvoje izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku, odnosno ukoliko dođe do brisanja neusklađenih odredbi?

– Situacija je takva da zahtjeva hitno djelovanje svih aktera u postupku. Nadam se da su svi svjesni odgovornosti koju imaju vezano za ovaj pravni akt i ono što je njime regulirano. Stavljanjem van snage odredbi će nastati pravna praznina koja će, nažalost, voditi tome da nekoliko desetina predmeta koje vodi Tužilaštvo BiH, a u kojima se primjenjuju posebne istražne radnje, biti dovedene u pitanje jer će postupanje Tužilaštva biti bez pravnog osnova. Pored toga će nastupiti posljedice na međunarodnom nivou u smislu isključivanja BiH iz međunarodne policijske saradnje i vođenja istraga u predmetima od međunarodnog značaja. A potom će se posljedice osjetiti i u drugim oblastima, kao naprimjer u oblasti privrede, kada će se zbog nemogućnosti garantiranja adekvatnog postupanja BiH u borbi protiv teškog kriminala, međunarodna saradnja BiH, kao i izvoz proizvoda biti ponovo stavljen pod dodatne provjere, naročito finansijskih tokova, što će otežati poslovanje bh. firmi van granica. Sve navedeno je realan scenarij i ukazuje direktno na to da ovaj pravni akt ne smije biti predmet politiziranja bilo koje vrste, jer su ga uradili eminentni profesori prava i kriminalistike te sudije i tužioci što znači da odražava spoj teorije i prakse, a istovremeno je maksimalno što se moglo uraditi da se Zakon izmjeni tako bi se osigurala provedba Odluke Ustavnog suda, ali i politička podrška u Parlamentarnoj skupštini. Smatram da je neophodna hitna reforma krivičnog zakonodavstva generalno, s tim da uvijek u vidu imam stručnjake, ljude iz prakse, ali i teorije, koji će spojiti iskustvo i znanje, i dati najbolja rješenja, primjenjiva na naš sistem i okvir.

Izvor: faktor.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *