Aktuelni saziv Vijeća ministara BiH efikasniji i sa boljim rezultatima od prošlog

Rad državne vlade BiH na čelu s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem posljednjih je sedmica pod pritiskom uslijed spekulacija o glasanju za nepovjerenje u Parlamentu BiH.

Ono što kritičari zamjeraju Zvizdiću i ministrima koje vodi su navodno loši rezultati u ekonomskom razvoju i zastoju na putu ka evropskim integracijama.

Međutim, zvanični podaci ukazuju na potpuno drugačiju situaciju u pogledu ekonomskog razvoja, ali i samog rada Vijeća ministara BiH.

Rad VMBiH i rast BDP-a

Tako je naprimjer Vijeće ministara BiH u periodu 2015/2016. održalo 120 sjednica sa 2.346 tačaka dnevnog reda što je 30 posto više u odnosu na rad Vijeća ministara BiH u periodu 2013/2014. kada je državnu vladu vodio Vjekoslav Bevanda. U Bevandinom periodu održano je 90 sjednica sa 1.800 tačaka dnevnog reda.

Istovremeno, u Zvizdićevom periodu VMBiH je predložilo 14 politika i strategija, a u Bevandinom periodu tek 5.

Na sjednicama tokom 2015/2016. predloženo je 50 zakona iako je VMBiH imenovano tek u aprilu 2015, dok je tokom 2013/2014. predloženo također 50 zakona.

VMBiH je u periodu 2015/2016. predložilo 20 akcionih planova, dok su u Bevandinom periodu predložena tek 3 akciona plana. Usporedbu rada dviju vlada možete pogledati i u narednom grafikonu.

grafika1-cms

Paralelno sa usvajanjem zakona, akcionih planova i ostalih dokumenata, BiH je tokom proteklih godina zabilježila i realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP). Tokom 2016. realni rast BDP-a iznosio je 3 posto, a u 2015. godini 3,7 posto, podaci su Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. Paralelno s tim dolazi i do rasta BDP-a po glavni stanovnika koji je tokom 2016. narastao na 8.606 KM. Poređenja radi, 2010. je iznosio 6.872 KM, a 2005. je bio na nivou od 5.504 KM.

grafika2-cms

U periodu 2016. godine izvoz iz BiH je iznosio 9 milijardi i 417 miliona KM, što je za 4,8 posto više nego u istom periodu 2015. godine, dok je uvoz iznosio 16 milijardi i 139 miliona KM, što je za 1,8 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6 milijardi i 723 miliona KM.

Izvoz bh. kompanija

Pozitivni pomaci u ekonomiji nastavljeni su i tokom 2017. godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (ASBiH), u prvih pet mjeseci 2017. izvoz iz BiH iznosio je 4 milijarde i 309 miliona KM, što je za 17,3 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Uvoz je iznosio 7 milijardi i 4 miliona KM, što je za 11,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je rekordnih 61,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 2 milijarde i 695 miliona KM.

BiH bilježi i rekordan rast turizma, a turisti su u našoj zemlji tokom 2016. ostvarili 1.148.530 posjeta, što je više za 11,6 posto i 2.376.743 noćenja, što je više za 10,9 posto u odnosu na isti period 2015. godine. Uporedo s tim raste i broj zaposlenih u ovom sektoru. U sektoru “Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane“ tokom 2016. zaposleno je 35.209 dok je zaključno sa aprilom 2017. godine zaposleno 36.889 osoba.

U BiH je u 2016. bilo zaposleno 728.591 osoba, što predstavlja rast u odnosu na 701.254 osoba zaposlenih tokom 2014. godine, podaci su ASBiH. Istovremeno, smanjen je broj nezaposlenih sa 543.000 iz 2012. godine na 521.000 u 2016. godini.

Politički događaji

Iako je sredinom druge polovine 2016. započela tiha blokada i potkopavanje rada Vijeća ministara BiH, ali i Federalne vlade od pojedinih koalicionih partnera, zabilježeni su uspjesi na nizu važnih pitanja. Jedno od ključnih je svakako i činjenica da je do kraja marta ove godine uknjiženo 26 vojnih lokacija na BiH, te da se nastavljaju aktivnosti na tome uprkos protivljenju vlasti iz RS-a.

Najava da će Njemačka kroz Berlin-plus proces uložiti značajna sredstva u zemlje Balkana odjeknula je regijom, a nastavak je procesa Brdo-Brijuni koji su 2013. pokrenule Hrvatska i Slovenija. Krajem 2016. MONEYVAL je na 52. Plenarnoj sjednici usvojio zaključak kojim se Bosna i Hercegovinu skida sa liste zemalja sa nedostacima u pravnom okviru, te daljnja primjena ovog pravnog okvira bit će praćena u okviru redovne procjene napretka Bosne i Hercegovine u 4. krugu MONEYVAL evaluacije.

Naša zemlja dobila je i 20 miliona eura grant sredstava EU-a namijenjenih za projekte cestovne infrastrukture. Sredinom juna direktor Evropske banke za obnovu i razvoj za zemlje zapadnog Balkana Holger Muent obećao je i da će u BiH biti uloženo 200 miliona eura u desetke projekata, isto kao i tokom 2016. godine.

BiH i Srbija

Ekonomska kretanja u BiH, iako daleko od savršenog, pokazuju da se zemlja kreće u pravom smjeru. Taj se utisak ipak ne bi stekao praćenjem dnevnih aktuelnosti i općom atmosferom. Pojedinci u BiH stoga često ističu kao primjer rad nekadašnjeg srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, a trenutnog predsjednika, koji se neprestano hvali “dinamičnim“ rastom Srbije.

Njegove izjave su u suprotnosti sa ekonomskim pokazateljima Srbije koja je tokom 2015. imala rast BDP-a od 0,8 posto kada je BiH bilježila 3,7 posto. Srbija je prošle godine zabilježila rast od 2,8 posto dok je BiH zabilježila 3 posto. Ovo je komentarisao u izjavi za RSE i Milan Ćulibrk, ekonomista i glavni urednik beogradskog nedeljnika NIN.

– Hvalospjevi zvaničnika su jedno, a realnost je nešto sasvim drugo. Nije samo Bosna i Hercegovina ispred Srbije. Srbija je posljednja u regionu ako se gleda period od izbijanja globalne krize 2008. godine naovamo. Ukupni rast Srbije u tom periodu bio je tek nešto oko 3 do 4 procenta. U istom periodu Bosna i Hercegovina je uspjela povećati svoj bruto domaći proizvod za oko 10 posto, a Crna Gora za skoro 14. Albanija i Makedonija imale su također dvocifreno povećanje. Svi su ubjedljivo brže rasli od Srbije osim Hrvatske koja ne može da se poredi sa ostalim zemljama regiona, jer ima mnogo veći standard i članica je Evropske unije. Od zemalja zapadnog Balkana, koje su kandidati za EU, Srbija već godinama ekonomski najlošije stoji – kazao je Ćulibrk.

Komentarišući činjenicu da Vučić svaki čas izlazi u javnost sa bombastičnim podacima o uspjesima privrede Srbije, dok se političari BiH baš toliko i ne hvale privrednim rastom svoje zemlje koji je veći od srbijanskog, Ćulibrk je iznio interesantno zapažanje.

– Ispričat ću vam jedan istiniti događaj koji liči na anegdotu. NIN svake godine organizuje samit ministara finansija, guvernera centralnih banaka i direktora poreznih uprava svih zemalja regiona. Prošle godine smo imali jedan takav skup, a razgovaralo se o ekonomskim rezultatima pojedinih zemalja u 2015. godini. Najprije je govorio ministar finansija Bosne i Hercegovine koji je otprilike rekao da je njegova zemlja u toj godini ostvarila rast od 3 ili 3,2 posto – ne sjećam se tačno – što, kako je on rekao, znači da se lagano oporavlja. Kad je došao na red ministar finansija Srbije, on je rekao da je njegova zemlja 2015. godinu završila sa rastom od 0,8 posto za koji je on rekao da je to bio dinamičan rast. Ja sam se onda upitao kako to da je bosanskohercegovački rast od 3 procenta blagi oporavak, a srpski od 0,8 posto dinamičan. Čini mi se da je tu negde suština – zaključuje Ćulibrk.

(Vijesti.ba / Faktor)